Objavljivanje izveÅ¡taja specijalnog izvestioca Dika Martija o nehumanom postupanju prema zarobljenicima i trgovini ljudskim organima na Kosovu, kao i jednoglasno usvajanje rezolucije u Parlamentarnoj skupÅ¡tini Saveta Evrope, izazvalo je vrlo razliÄite reakcije i talas nezadovoljstva politiÄara na Kosovu i u Albaniji, navodi se u izveÅ¡taju Ban Ki Muna Savetu bezbednosti UN, u koji je Tanjug imao uvid. U izveÅ¡taju generalnog sekretara UN napominje se da je UNMIK joÅ¡ 2003. godine HaÅ¡kom tribinalu dao informacije i svoje nalaze u vezi sa tim tvrdnjama, kao i da je krajem 2008. i poÄetkom 2009. godine UNMIK preneo sva pomenuta dosijea na EULEKS. Prema njegovim reÄima, taj dijalog pruža mogućnost da se reÅ¡enjem dugogodiÅ¡njih pitanja doprinese konsolidaciji mira, stabilnosti i pomirenja na Kosovu i u regionu. U tom procesu, dodao je, podrÅ¡ka Saveta bezbednosti UN i dalje će imati centralni znaÄaj. Generalni sektetar UN je ukazao da njegov specijalni predstavnik nije raspisao vanredne izbore za SkupÅ¡tinu Kosova i da nije potvrdio njihov ishod, poÅ¡to oni nisu održani u okviru Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. U izveÅ¡taju se konstatuje znaÄajan porast uÄešća na izborima Srba južno od Ibra, za razliku od bojkota na severu. Ban Ki-mun ocenjuje ukupnu situaciju na Kosovu kao relativno mirnu, ali potencijalno nestabilnu, gde organizovani kriminal i dalje izaziva zabrinutost, pre svega onaj vezan za trgovinu narkoticima i krijumÄarenje. Osvrćući se na situaciju na severu Kosova, generalni sekretar UN je izrazio žaljenje Å¡to neki priÅ¡tinski mediji pogreÅ¡no predstavljaju aktivnosti UNMIK-a, smatrajući ga glavnom preprekom da PriÅ¡tina i na taj deo pokrajine proÅ¡iri svoju vlast i primeni svoju strategiju za sever. Kosovske vlasti, dodao je, posebno one u južnoj Mitrovici, redovno osporavaju nadležnost UNMIK-a.
U izveÅ¡staju se istiÄe i da spor oko novih registarskih tablica ima potencijal da ostavi negativne posledice po slobodu kretanja, kao i po politiÄku i bezbednosnu situaciju, sve dok se ne postigne trajnije reÅ¡enje, Å¡to je moguće i kroz predstojeći dijalog Beograda i PriÅ¡tine.